Grad Zagreb na sjevernoj strani obrubljuje Hrvatsko Zagorje od kojeg je odijeljen parkom prirode Medvednica. Hrvatsko Zagorje je vjerojatno najromantičnija hrvatska regija budući da niže najveći broj srednjovjekovnih dvoraca. Danas su u funkciji turizma Veliki Tabor u Desiniću iz 16. stoljeća, Miljana iz 17. stoljeća, Stubički Golubovec, barokni Oršić u Gornjoj Stubici u kojem se nalazi Muzej seljačkih buna, Mihanović u Tuheljskim toplicama i Bežanec, svi iz 18. stoljeća, Sveti Križ Začretje iz 17. stoljeća, te Gjalski u Zaboku. Naravno, tu su i brojni drugi prekrasni dvorci koji nisu otvoreni za javnost. Kako je ovo područje bogato geo-termalnim izvorima, tu su otvorene brojne terme koje imaju čitavu lepezu wellness, gastro i kongresne ponude, a najpoznatije su Stubičke, Krapinske i Tuheljske toplice. Kako se ovdje nekada živjelo najbolje će vam predočiti izložbe i demonstracije starih zanata, kao i originalno rekonstruirane tradicionalne kuće u etno-selu Kumrovec, gdje između ostalog skrbe i o očuvanju tradicijskih drvenih igračaka koje su nedavno uvrštene na UNESCOvu listu nematerijalnih dobara. A kako se ovdje živjelo u još davnija vremena pogledajte na lokalitetu Hušnjakovo, nalazištu krapinskog pračovjeka pokraj Krapine gdje je nedavno otvoren i Muzej krapinskih neandertalaca. U ovoj regiji posjetite još Galeriju Antuna Augustinčića, glasovitog hrvatskog kipara u Klanjcu, nedaleko kojeg možete vidjeti i spomenik hrvatskoj himni. Hrvatsko Zagorje može se pohvaliti i svojim vinskim cestama gdje se mogu degustirati najbolja vina ovog kraja, a koja kombinirane s finim domaćim jelima pružaju neopisiv užitak. Među najpoznatijim autohtonim zagorskim seoskim turizmom su Vuglec breg, Grešna gorica, Trsek, Klet Kozjak, Stara vodenica, Dva potoka i Masnec.
Ljubitelji srednjoeuropskog „štiha“ zasigurno će biti oduševljeni starom jezgrom grada Samobora, a nakon šetnje ili karnevalskog ludovanja u veljači osladite se originalnim samoborskim kremšnitama koje se jednostavno tope u ustima. Samoborsko gorje obiluje izletištima i odličnim planinarskim stazama.
Zagrebačka županija ustrojena je u 18. stoljeću darovnicom Marije Terezije, no život na ovim prostorima datira u daleko stariju povijest. O tome svjedoče dobro očuvani ostaci starorimske Andautonije iz 1. stoljeća u današnjem selu Šćitarjevu pokraj Velike Gorice. Na površini od 3.078 km2 nalazi se devet gradova – Dugo Selo, Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveta Nedjelja, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zaprešić.
Ovim područjem prolazile su rimske ceste, pa su tu brojna nalazišta iz tog doba. Iz novije povijesti, na širem području Zaprešića, datira „staza dvoraca“ koja uključuje čak šest očuvanih dvoraca nastalih tijekom 18. i 19. stoljeća od kojih je vjerojatno najljepši kompleks Novih dvora bana Jelačića čija neopisivo romantična spomenička cjelina uključuje još grobnicu obitelji Jelačić, kapelu Svetog Josipa, Muzej Skurjeni koji izlaže djela naivne umjetnosti i Vršilnicu spomenik nulte kategorije.
Okolica Varaždina čuva pregršt zanimljivih izletišta poput onih planinarskih koje nude Ivanščica i Ravna gora, kupališnih koje nude Varaždinske toplice i Varaždinsko jezero s uređenim kupalištem Aquacity, ili onih kulturno-povijesnih poput srednjovjekovnih dvoraca. Vjerojatno najljepši, ali i najočuvaniji je dvorac Trakošćan iz 14. stoljeća okružen jezerom i šumom. Dvorac ima odlično očuvanu unutrašnjost pa možete obići i vidjeti dnevne i noćne odaje obložene draperijama i ukrašene portretima plemenitaša koji su tu živjeli. Za javnost je još otvoren i dvorac Maruševec iz 16. stoljeća, ali nažalost nećete moći vidjeti unutrašnjost dvorca u Ludbregu iz 18. stoljeća u kojem je smješten Hrvatski restauratorski zavod, te dvorac Opeka u Vinici, također iz 18. stoljeća. Ovaj dvorac poznat je po svom prekrasno uređenom perivoju, oblikovanom tijekom 19. stoljeća čija su specifičnost egzotične biljne vrste iz svih krajeva sjeverne hemisfere, zbog čega je zaštićen kao spomenik perivojne arhitekture najviše kategorije. Ljubitelji vina neka se zapute duž Topličke i Jalžabetske vinske ceste. Naravno, gdje je vino, tu je i dobra hrana – u čitavom kraju brojna su seoska gospodarstva koja nude domaće specijalitete, a kako je ovo lovno područje, na meniju se često nađe divljač.
Varaždin je kroz čitavu povijest bio poznat kao jedno od središta kulturnog života Hrvatske. Do danas očuvana urbana jezgra čuva ostavštinu srednjoeuropskog baroka, pa mu se nerijetko pripisuje naziv „Mali Beč“. Jedan od zaštitnih znakova grada je varaždinska garda, tzv. purgari, koji u svojim lijepim plavim grenadirskim uniformama nazoče značajnijim svečanostima pored gradske vijećnice.
